Priloške odredbe su glagolski oblici kojima se označava osobina ili količina glagolske radnje ili okolnosti (situacije) u kojima se ta radnja vrši ili ne vrši.
Osobina glagolske radnje izražava se priloškom odredbom za način, koja se dobija na pitanje KAKO?
Količina gl. radnje izražava se priloškom odredbom za količinu, koja se dobija na pitanje KOLIKO?
Okolnosti pod kojima se vrši glagolska radnja mogu biti različite, a najčešće su to mjesto, vrijeme i uzrok. Te okolnosti obilježavaju se:
a) priloškom odredbom za mjesto, koja se dobija na pitanja: GDJE?, ODAKLE?, DOKLE? i KUDA?,
b) priloškom odredbom za vrijeme, koja se obično dobija na pitanje KAD? i
v) priloškom odredbom za uzrok, koja se najčešće dobija na pitanja ZAŠTO? ili ZBOG ČEGA?
Sve ove priloške odredbe mogu se obilježiti ili prilozima ili imenicama i zamjenicama u prijedloško-padežnim konstrukcijama (spojevima) kao i spojevima imenice i broja.
Osobina glagolske radnje izražava se priloškom odredbom za način, koja se dobija na pitanje KAKO?
Količina gl. radnje izražava se priloškom odredbom za količinu, koja se dobija na pitanje KOLIKO?
Okolnosti pod kojima se vrši glagolska radnja mogu biti različite, a najčešće su to mjesto, vrijeme i uzrok. Te okolnosti obilježavaju se:
a) priloškom odredbom za mjesto, koja se dobija na pitanja: GDJE?, ODAKLE?, DOKLE? i KUDA?,
b) priloškom odredbom za vrijeme, koja se obično dobija na pitanje KAD? i
v) priloškom odredbom za uzrok, koja se najčešće dobija na pitanja ZAŠTO? ili ZBOG ČEGA?
Sve ove priloške odredbe mogu se obilježiti ili prilozima ili imenicama i zamjenicama u prijedloško-padežnim konstrukcijama (spojevima) kao i spojevima imenice i broja.
Нема коментара:
Постави коментар